OTOK RAB - POVIJEST

Otok Rab su u pretpovijesti naselili ilirski Liburni. Prvi put se spominje 360. godine prije Krista, a Rimljani su ga zauzeli pod imenom Arba u II. st. prije Krista. Nakon propasti Rimskog imperija nastupa razdoblje nesigurnosti i postupnih promjena. Podjelom Rimskog carstva na Istočno i Zapadno, grad i otok Rab potpadaju pod Zapadno rimsko carstvo.

Sv. Ivan Evanđelist Sv. Ivan Evanđelist Sv. Ivan Evanđelist
Sv.Ivan Evanđelista - ostaci kompleksa

Provalom germanskih plemena, Zapadno rimsko carstvo nestaje 476. godine, ali, time ne prestaje rimska vlast na Jadranu. U Dalmaciji pa i na otoku Rabu se rimska vlast održala sve do 493. godine. Poslije kraćeg interregnuma, za relativno kratkotrajne vladavine Istočnogotske države (od 493. do 544. godine), Rab i cijela Dalmacija potpadaju 544. godine pod vlast Bizanta, čija vlast ostavlja snažne tragove svoje dugogodišnje prisutnosti kako u ekonomskom jačanju i utvrđivanju gradova, tako i u izgradnji arhitektonskih objekata. Osim ostataka starokršćanske supstrukcije u rapskoj romaničkoj katedrali iz tog doba, očuvani su i fragmenti starokršćanskog sloja s podnim mozaikom u kompleksu bazilike Sv. Ivan. Kasnijoj fazi bizantskog razdoblja pripadaju po konstrukciji i stilskim karakteristikama nalazi kompleksa utvrde i crkve Sv. Kuzme i Damjana iznad BarbataGrad Rab je u to vrijeme dobio status autonomne općine i bio uređen po uzoru na nekadašnji municipij. Od ovog razdoblja započinje za otok Rab vrlo burno i nemirno vrijeme neočekivanih obrta i česte promjene vlasti.

Sv. Damjan
Barbat - ruševine crkve Sv. Damjana

Sredinom druge polovice prvoga tisućljeća na naše otoke dolaze Hrvati. Najprije se naseljavaju, unutar otoka, na omanje plodne doline, osobito ako su vezane uz vrtače i izvore vode. To nam dokazuje i staro slavensko naselje u Supetarskoj Dragi i dokument iz godine1060. koji se odnosi na crkvu Sv. Petra u Supetarskoj Dragi. Tijekom vremena kod hrvatskih plemena javljaju se prvi oblici državotvornog života. Nekadašnji župani postaju kneževi čija se vlast prostire izvan uskih plemenskih granica. U početku, ovi su kneževi bili franački vazali, ali se vremenom osamostaljuju, tako da se 852. godine hrvatski knez Trpimir naziva "Hrvatskim knezom", da bi već 880. godine Hrvatska pod knezom Branimirom bila potpuno samostalna država, kada, u drugoj polovici IX. stoljeća, grad Rab plaća danak hrvatskim knezovima. U X. stoljeću hrvatski knez Tomislav ujedinio je Posavsku i Dalmatinsku Hrvatsku te se 925. godine proglasio kraljem, a Hrvatsku kraljevinom. Od tog doba započinje vlast hrvatskih kraljeva nad svim gradovima bizantskog Temata Dalmacije (Split, Trogir, Osor, Rab i Krk), ograničena na suverenska prava vladara, jer gradovi i dalje zadržavaju svoju ranije stečenu autonomiju, kakvu su imali i pod bizantskom vlašću. Uključivanjem dalmatinskih gradova u sustav hrvatske države mijenja se i jurisdikcija nad njihovim biskupijama, pa iz crkvene dominacije carigradskog patrijarha prelaze pod dominaciju rimskog pape, koji je također i kralju Tomislavu potvrdio krunu. Grad Rab, kao i drugi dalmatinski gradovi, ostaju pod hrvatskom vlašću s manjim prekidima sve do smrti kralja Dmitra Zvonimira.

Propašću hrvatske države nastaje velika borba za Dalmaciju između Venecije, Bizanta i Ugarske, kada se nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe 1102. godine ugarski kralj Koloman proglašava za hrvatskog kralja. Rab ne ostaje dugo pod vlašću hrvatsko-ugarskih kraljeva, već često mijenja gospodare pokušavajući zadržati sve povlastice koje je Rab imao za vrijeme Bizanta i ugarsko-hrvatskih kraljeva. Takvo stanje traje sve do 1409. godine kada Venecija zauzima otok i grad Rab, koji ostaje u vlasti Venecije do propasti Venecije 1797. godine. Nakon kratke Napoleonove vladavine, odlukom Bečkog kongresa 1815. godine otok Rab prelazi u vlast Austro-ugarske države.

U novoj političko-teritorijalnoj zajednici Rab je potpuno izgubio svoj značaj i status. Nakon smrti posljednjeg rapskog biskupa , 1828. Godine, ukida se rapska biskupija i pripaja krčkoj biskupiji, a Rab ostaje mali i zamrli gradić koji je samo svojim bedemima i starim zdanjima podsjećao na nekadašnji snažni srednjovjekovni grad. Slomom Austro-ugarske monarhije krajem prvog svjetskog rata 1918. godine formirana je nova država Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, koja je 1929. godine nazvana Kraljevina Jugoslavija. Otok Rab je ušao u sastav novoosnovane države nakon mira u Rapalu 1921. godine. Od tada do današnjih dana otok Rab je dio hrvatskog prostora.

Otok Rab: položaj, povijest i kulturno povijesno naslijeđe Grad Rab: položaj, povijest i spomenička baština Kampor Supetarska Draga
Mundanije

© Ineco, 1995./2005.