![]()
Omišalj je jedino naselje na sjeverozapadnom dijelu otoka Krka, koje se u Riječkom zaljevu vidi sa svih strana. Gradić je smješten na brežuljku (85 m) čije se padine strmo spuštaju prema moru unutar dobro zaštićenog Omišaljskog zaljeva. Ovakav pogodan zemljopisni položaj odigrao je važnu ulogu u povijesti Omišlja. Naseljen je već u prapovijesti i antici. Na mjestu gdje je bila prapovijesna gradina (Kasteljer) nastalo je naselje Omišalj, koje se prvi put spominje 1153. godine kao "Castri Musculi" (mjesto kod školjki). Ispod grada smješten je lokalitet fortica s ostacima kasnoantičkih fortifikacija s cisternom koja možda kontinuira do bizantskih vremena.
U srednjem vijeku, u doba kneza Ivana i Nikole Frankopana Omišalj se utvrđuje zidinama sa svim potrebnim aneksima, a u drugoj polovini XV. st. i branič kulom (turan, kaštel, kešte) koja se nalazila na ulazu u grad s južne strane. Oko frankopanskog kaštela izgradilo se gusto naselje, s nepravilnim tlocrtom ulica i s kućama u nizu prilagođenim konfiguraciji terena. Od 1480. do konca XVIII. stoljeća nalazi se pod vlašću Venecije. Početkom XIX. stoljeća frankopanski kaštel je porušen i nad jednim njegovim dijelom sagrađena je školska zgrada (1885.). Ostatak kule je 1910. godine pretvoren u stambenu zgradu koja sa već prije sagrađenom školom čini cjelinu. Pred školom je ostala stara frankopanska cisterna u koju se slijeva kišnica s krova zgrade. Jedina uspomena na porušenu kulu u Omišlju ostala je u narodnoj pjesmi, u tužaljki kneza Ivana VII, zadnjeg Frankopana na Krku, kojega su, prema narodnoj legendi, Mlečani na prijevaru odveli iz Omišlja (Turne moj lipi, lipi ter pošteni…).
Zgrada općine i škole na mjestu nekadašnjeg kaštela
Uza sve migracije kroz povijest, stanovništvo je ostalo pretežito hrvatsko, stoga nije neobično da je Omišalj bio izrazito glagoljaško središte. To je benediktince potaklo da od pape Inocentija IV zatraže korištenje staroslavenske službe božje i glagoljanje. Papa je 1252. godine dozvolio glagoljanje benediktincima u Omišlju koje je trajalo do početka 16 stoljeća, kada je benediktinski red ukinut. Na to nas podsjeća i najstariji sačuvani hrvatski glagoljski misal, koji je nastao između 1317. i 1323.godine, a danas se nalazi u Vatikanskom muzeju.
![]() |
![]() |
Omišalj je sačuvao srednjovjekovnu urbanu strukturu. Na središnjem prostranom trgu je župna crkva Uznesenja Marijina (Stomarina) sa zvonikom, gradskom ložom i kapelom Sv. Jelene. Stambene građevine ruralnog karaktera velikim dijelom su sačuvale prvobitni izgled: karakteristično vanjsko stepenište s balaturama. Glavne linije kretanja vode iz polja i luke koja se nalazi u podnožju grada, do nekadašnjih gradskih vratiju do trga.
Galerija Omišlja: Detalji | Ambijenti
![]()
|
|
© Ineco, 1995./2005.