MOŠĆENICE- POVIJESNI RAZVOJ

Mošćenice Grb

Pogled na crkvu, grb na ulaznim vratima

 

Mošćenice je grad s prošlošću koja seže u prapovijesno vrijeme. Na ovom području sjeveroistočne Istre, u prapovijesno doba živjeli su Liburni, jedno od ilirskih plemena. Po tom se plemenu ovaj kraj još i danas najčešće naziva Liburnijom. Liburni su bili stočari i vješti pomprci koji su sa svojim karakterističnim brzim brodicama na vesla zadavali problema i Rimljanima, poznatim pomorcima i ratnicima. Zato je rimska vojska uvrstila u svoju ratnu flotu njihove brodice - liburne.

Početkom naše ere Rimljani osvajaju cijelu Istru, te podvrgavaju svojoj vlasti i Liburne. Oni osnivaju nove gradove, ali svoju upravu smještaju u postojeća liburnijska naselja. U VII. st. Liburniju naseljavaju Hrvati. Sto godina kasnije franačka država zaposjeda Istru, dok Liburnija postaje dijelom hrvatske države, koja dostiže vrhunac svoje moći za vrijeme kralja Tomislava (910. - 930.) i Petra IV. Krešimira (1058. - 1074.), a protezala se uz morsku obalu od rijeke Cetine u Dalmaciji sve do rijeke Raše u Istri.

Nakon propasti hrvatske države, na poč. XII. stoljeća, Liburnija, a time i Mošćenice, postaje dio njemačkog carstva. Od tada su Mošćenice dugotrajno, sve do početka našeg stoljeća, ostale pod tuđinskom vlašću.

Prvi autentični podatak o Mošćenicama, kao samostalnoj komuni u posjedu Kastavske gospoštije, seže u 1374. godinu, u oporuci pisanoj na njemačkom jeziku grofa Ugona iz Duina, ali i u glagoljskom pisanom dokumentu iz 1395. godine, kojim su se određivale granice između Mošćenica i Košljaka. Vlasnici Mošćenica su bili poljski biskupi, grofovi iz Duina te grofoviWalsee. U drugoj polovici XV. st. grofovi Walsee ustupaju svoj posjed u Liburniji caru Fridrihu III Habsburškom.

U periodu od 1637. do 1733. godine, nposredni su posjednici Mošćenica bili Isusovci iz Rijeke.Tada su Mošćenice 1637. godine dobile gradski statut. Javne isprave, urbari, notarski zapisi, statuti od XIV. do XVII. stoljeća pisani su hrvatskim jezikom - glagoljicom, koja je na istarsko - kvarnerskom području doživjela najveću primjenu i procvat.

Povijesna 1848. godina je bila prelomna u konačnom razrešavanju feudalnih odnosa na širem prostoru Europe, kada i u Mošćenicama počinje period moderne uprave, iako je područje tzv.Liburnije sve do kraja prvog svjetskog rata, izuzevši razdoblje Napoleonove Ilirije na početku XVIII. stoljeća, dio Austrije, odnosno od 1867. Austro - Ugarske carevine.

Mošćenice su 1896. godine postale sjedište samostalne općine, ali su i one doživjele sudbinu ostalih srednjovjekovnih gradova - njihovo se stanovništvo počinje spuštati na more i stvarati jezgru novog naselja , Mošćenićku Dragu.

Mošćenice - smještaj
    Urbana struktura

© Ineco, 1995./2005.