Župna crkva Sv. Marije

Župna crkva Sv. Marije (bivša nova katedrala) iz 1498. godine, jedan od najljepših spomenika renesanse u nas. Smještena je na glavnom trgu. To je trobrodna građevina s trolisnim pročeljem i ranorenesansnim portalom s kipom Bogorodice u luneti, koja se pripisuje Jurju Dalmatincu. Crkva je orijentirana je u pravcu sjever - jug, umjesto tradicionalnog smjera od zapada na istok, vjerojatno zato što je umetnuta unutar već izgrađenog tkiva antičkog i srednjovjekovnog grada.

Svetište katedrale je od izvornog četvorinastog tlocrta pregradnjom u XVIII. stoljeću povišeno i produljeno u poligonalni oblik. Skladan i akustičan unutrašnji prostor katedrale služi u ljetnim mjesecima za održavanje muzičkih priredbi: Osorskih glazbenih večeri.

Župna crkva Sv. Marije (katedrale) - detalji

Zvonik (katedrale) župne crkve

Zvonik katedrale, istočno od crkve, djelo je krčkog majstora Jakova Galete iz 1575. godine. U XVIII. stoljeću zvonik se pregrađuje, godine 1901. povišen je na današnju visinu. U katedrali su oltari i slike iz XVI./XVIII. st. U riznici se čuva drvena gotička skulptura iz XV. st. te zlatni i srebrni liturgijski pribor i ruho iz razdoblja od XIV. do XVIII. st. U kaptolskom arhivu nalaze se iluminirani kodeksi iz XV. st.

Kapela Sv. Gaudiencija

Kapela Sv. Gaudencija jednobrodna je gotička građevina iz XIV. stoljeća sa šiljastim bačvastim svodom u svetištu, i stropom u lađi, te gotičkim motivima na portalu. Portal je kasnije pregrađen i ukrašen u zabatu zvonikom na preslicu. U svetištu se nalazi sjedeća drvena skulptura osorskog biskupa Sv. Gaudencija iz XV. st., kasnobarokni oltar s mramornim inkrustracijama iz XIX. st. i oltarna slika iz istog vremena.

Biskupski dvor

Biskupski dvor sagrađen je u vrijeme gotike, potkraj XV. stoljeća, pod vodstvom mletačkog arhitekta Giovanni da Bergamo, a po nalogu biskupa Marka Nigrisa. Tlocrt građevine je u obliku slova U. Pročelje prema glavnom trgu bilo je ukrašeno gotičkim prozorima od kojih su se sačuvale samo klupčice dok su trolisni završeci nestali. Prema crkvici Sv. Gaudencija dvor je odvojen visokim zidom koji zatvara dva dvorišta. U dvorištima su bile zbirke kamenih ulomaka sa zgrada iz raznih razdoblja gradnje Osora i susjednih mjesta. U gornjem dvorištu sačuvao se grlić bunara s lozicom iz XI. st. i nadgrobna ploča s likom franjevca, gotički rad. U biskupskom dvoru je bila i privatna kapela biskupa, za koju je 1570. Zucat Armini oslikao poliptih s Gospom i svecima.

Gradska vijećnica

Gradska vijećnica je građevina pravokutnog tlocrta iz prve polovice XV. stoljeća. To je jednokatna građevina s dubokim trijemom i istaknutim velikim polukružnim lukom u prizemlju, koji je imao funkciju gradske lože, dok je na katu bila dvorana za sastanke osorskih patricija. Usred pročelja je minijaturni zvonik sa zvonom. U prizemlju je smješten lapidarij s antiknim fragmentima i vrijednom i zanimljivom zbirkom srednjovjekovne pleterne ornamentike. Na katu je Muzej s arheološkom zbirkom prethistorijskih, antičkih i srednjovjekovnih nalaza i maketa povijesnog Osora.

Crkva Sv. Marije na groblju

Crkva Sv. Marije na groblju jednobrodna je građevina, dio nekadanje ranokršćanske dvojne bazilike (prva osorska katedrala) s krstionicom na sjevernoj strani i očuvanim ostacima ranijih svetišta. U crkvi se vidi ostatak podnog antiknog mozaika, fragmenti pleterne ornamentike, a u samom svetištu je ostatak biskupskog prijestolja znatno pregrađen početkom XX. st.

Ruševine benediktinske opatije s crkvom Sv. Petra

Kraj ulaza u Osor nalaze se ruševine benediktinske opatije s crkvom sv. Petra iz XI. st., najvećim romaničkim spomenikom Osora. Crkva je u svojoj prvobitnoj koncepciji bila trobrodna romanička bazilika, koja je u XVI. stoljeću pretvorena u jednobrodnu. Uz sjeverni zid crkve nalazi se prigradnja s kasnoromaničkim nadsvedenim aneksom koja je služila kao sakristija. Toj opatiji pripadao je Osorski evanđelistar, rukopisni iluminirani kodeks pisan u Osoru 1070. godine, danas u vatikanskoj biblioteci.

Pod sjevernim zidinama grada Osora nalazi se zaštićena uvala i prirodna luka Bijar (ili Vier). Prema legendi, prvu crkvu na Viaru dao je sagraditi osorski biskup sv. Gaudencije 1005. Samostan franjevaca trećoredaca glagoljaša osnovan je u drugoj pol. XV. st., kada je potomak izumrle obitelji Romeis darovao crkvu Sv. Marije s obližnjom kućom, nešto zemlje i vrt fratru Mateji Bošnjaku, izbjeglici pred turskim pritiscima. Samostan je napušten 1841., a danas je ruševan.

Bijar - Crkva Sv. Marije i samostan

Crkva Sv. Marije (iz 1414 god.) je jednobrodna građevina, nadsvođena šiljastim gotičkim svodom i preslicom za zvono. Crkvu su fratri tijekom godina postepeno povećavali a darovanu kuću dograđivali. Fratri su napustili Bijar 1841., nakon toga je počeo propadati samostan a zatim i crkva.

Crkva Majke Božje od Loza

Na području osorske župe, oko 5 km od Osora, nalazi se osamljena crkva Majke Božje od Loza, barokizirana gotička crkva s trolisnim pročeljem po uzoru na osorsku katedralu. Najstariji dio crkve je njen ulazni trakt iz XV. st. Isprva je crkva bila mala kapela, nadsvođena gotičkim svodom. Vremenom je zbog većeg priliva vjernika u baroknom razdoblju povećana u crkvu kružnog tlocrta. U crkvi, na zidu iza oltara, nalazi se slika Pohođenja iz 1877.