GRAD KRALJEVICA - KULTURNO POVIJESNO NASLJEĐE

Grad Kraljevica razvija se uz stari Frankopanski kaštel sa župnom crkvom sv. Nikole od kraja XVIII. st. kada je i osnovana župa. Najveći zamah gradnja doživljava krajem XIX. i početkom XX. st. kada nastaje nekoliko reprezentativnih gradskih kuća, te rezidencije kraljevičkih kapetana. Uz Strossmayerovu ulicu i uz ulicu paralelnu s brodogradilištem nalazi se niz "kapetanskih" reprezentativnih gradskih kuća, tipičnih simetričnih pročelja čiju centralnu os često naglašava balkon s ogradom od kovanog željeza u prvom katu. Dekoracije pročelja nose jednostavne historicističke i secesijske stilske osobine.

Ljetnikovci i ljetovališta u uvali Oštro grade se u razdoblju između dva rata, pa su pored nekadašnjeg hotela Liburnija, jedine sačuvane povijesne građevine vezane za početke turizma na ovom području.

Prvi počeci turizma rezultirali su gradnjom hotela Liburnija i kasnijim preuređenjem manje utvrde na rtu (Fortice) u vili Nirvana (danas lječilište). Monumentalni hotel Liburnija svojom je secesijskom dekoracijom jedna od najznačajnijih građevina ove vrste u primorskom području, a kasnije pregrađena vila Nirvana nosi osobina gradnje iz razdoblja između dva rata. Tom razdoblju pripada i najmlađi sloj povijesnog identiteta Kraljevice - potez rezidencijalnih građevina u vrtovima, malih hotela i ljetovališta, smještenih uz samu obalu u uvali Oštro, koji čine značajan povijesni ambijent. Vila Caponi (kuća gradonačelnika Kraljevice između dva rata) bila je jedna od najreprezentativnijih neostilskih građevina u ovome potezu, ali je devastirana kasnijim preuređenjem. Među ostalima se ističe dobro očuvana vila Ingra.

Crkva Sv. Nikole

Stari grad – Kaštel - upisan u Registar kulturnih dobara br. 120 (1961. god.) U prvoj polovici XVII. stoljeća izgrađen je iznad luke srednjovjekovni grad s crkvom sv. Nikole (pučki sv. Mikule). Današnja župna crkva sv. Nikole građena je vjerojatno na mjestu ili u blizini pretpostavljene srednjovjekovne crkvice Sv. Nikole.

„Stari grad“ bio je jedan u nizu kaštela, koje je širom Hrvatske gradila plemićka obitelj Zrinski. Dvorac se sastoji iz dva kaštela s dva interna dvorišta (atrija). Na pročelju dvorca je zvonik iz 1790. s baroknom kupolom. Crkva sv. Nikole je jednobrodni prostor, prvobitno magazin za sol, koji je tek u XVIII. stoljeću adaptiran za crkvu. Crkva je sastavni dio ovog kompleksa te zajedno s njim predstavlja jedinstvenu prostornu cjelinu. Unatoč teškom bombardiranju na kraju drugog svjetskog rata, kompleks je kasnijom obnovom očuvao osnovne karakteristike ranobaroknog zdanja.

Nova Kraljevica-detalj kula
Ulaz u Stari frankopanski kaštel

Dvorac Frankopan „Nova Kraljevica“ - upisan u Registar kulturnih dobara br. 119 (1961. god.)

Frankopanski grad-kaštel je srednjovjekovna fortifikacijska građevina, smještena na brežuljku poviše mora. Svojim dimenzijama i oblikom dominira okolinom i predstavlja izuzetan arhitektonski akcent u prostoru. Počeo ga je graditi Petar Zrinski 1650. godine u obliku pravokutnog utvrđenog dvora s vanjskim ugaonim okruglim kulama. Dvorac je građen s osnovom kasnorenesansne utvrde, ali s mnoštvo baroknih detalja. Graditelj dvorca nije poznat, ali se prema gospodarskim i političkim vezama kneza Petra Zrinskog, te prema komparativnoj morfološkoj studiji može zaključiti da su mu glavni graditelji bili iz Veneta.

Dvorac se sastoji iz suterena u kojemu su bila smještena skladišta, te prizemlja i prvog kata koji okružuju prekrasan atrij. U unutarnjem dvorištu s cisternom u sredini (s grbovima Zrinskih i Frankopana na grlu), otvaraju se uokolo arkade u prizemlju i na prvom katu. Isusovci, vlasnici dvorca od 1883. dogradili su drugi kat i izmijenili unutarnju tlocrtnu dispoziciju.

Nova Kraljevica - šterna s grbom
Nova Kraljevica - pogled u dvorište

Iako dvorac izvana izgleda kao utvrda, on nije građen s tom svrhom, jer tada na ovom području i nije bilo potrebe za jačom utvrdom, već je po svim unutarnjim značajkama sagrađen kao rezidencijalni dvorac. Bio je izuzetno bogato opremljen.

Nova Kraljevica - noćni ugođaj

Propast Zrinskih i Frankopana nakon sloma urote 1671. dovela je do pustošenja dvorca, te brojnih kasnijih namjena koje su izmijenile njegov izgled (samostan, kolegij, bolnica). Uza sve to, očuvani su do danas osnovni arhitektonski elementi i znatan dio manirističke i ranobarokne arhitektonske plastike, pa je dvorac jedna od najznačajnijih povijesnih građevina šire regije, koja osim oblikovnih i kulturnih ima i znatne povijesne, simboličke i asocijativne vrijednosti, prije svega kao nekadašnje sjedište najznačajnijih hrvatskih plemićkih obitelji, a prema legendi, i mjesto sklapanja Zrinsko - frankopanske urote protiv dinastije Habsburga.

Svjetionik u Oštrom - upisan u Registar kulturnih dobara br. 295 (1972. god.)
Na rtu poluotočića Oštro južno od Kraljevice nalazi se svjetionik sagrađen 1872. godine. Izveden je s licem od fino klesanoga kamena, dakle na uobičajeni načina za taj tip austro-ugarskih pomorskih građevina. Pročelje ima dvije prozorske osi, a u sredini portal. Iz četverostrešnog krova izlazi izduženi toranj svjetionika okruglog oblika. Na vrhu svjetionika nalazi se profilirani vijenac, a iznad njega željezna ograda. Završni dio svjetionika ima metalnu lukovicu i gromobran. Bez obzira što svjetionik danas više nije u funkciji, on daje Kraljevici karakteristično primorsko obilježje. Danas stoji kao simbol nekadašnjeg razvoja trgovačke mornarice, naročito jedrenjaka u drugoj polovici XIX. st. i prvoj polovici XX. stoljeća.

Etno zone i etno spomenici Etnološka baština očuvana je donekle na području Bakarca u dvjema zaštićenim etno - zonama uz samu obalu Bakarskog zaljeva: "tunere" i "prezidi".

Tunere u Bakarcu Tunere su ostaci specifičnih tunolovnih naprava kvarnerskog područja. Služile su kao osmatračnice za lov tuna, nekada jednu od najznačajnijih gospodarskih djelatnosti ovoga područja i prepoznatljiv vizualni motiv primorske obale. Obnovljene su na inicijativu mještana i u suradnji s konzervatorskom službom no postojeće stanje zahtijeva novi zaštitni zahvat.

Etno zona "prezidi" Etno zona "prezidi" obuhvaća nekadašnje poljoprivredno vinogradarsko područje između Bakra i Bakarca, koje je nastalo krčenjem šume u XVIIII. st., a održavano je sve do 30-ih godina XX. st. Podzidavanjem terasastih parcela kamenom zidanim u suho (prezid) i sadnjom vinove loze, trajno su kultivirane južne padine brijega. Zbog veličine ovoga područja, karakterističnog za mediteransku poljoprivredu, vrijedan je dokument tradicijske arhitekture.

Smještaj Povijesni razvoj Grad Kraljevica Etno zone i etno spomenici Galerija

© Ineco, 1995./2005.