KULTURNO POVIJESNO NASLIJEĐE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE

[Trsat - kaštel] Područje Primorsko-goranske županije znakovito je po obilju raznolikosti, što se očituje u prirodno-geografskim obilježjima, strukturi naselja, kulturnom identitetu, načinu življenja i rada autohtonog stanovništva, a naročito u bogatstvu povijesnog, graditeljskog nasljeđa. Upravo je ta raznolikost vrijednost ovog područja.

Takvo bogatstvo prirodnih vrijednosti i graditeljskog nasljeđa obvezuje na primjerenu zaštitu, iznimno pažljivo korištenje tih resursa i gospodarenje prostorom.

Duboka kriza koja je zahvatila manja urbana i ruralna naselja iza drugog svjetskog rata, nije zaobišla i Primorsko-goransku županiju, a očitovala se u većim migracijama, u osipanju stanovništva kao posljedica promjene političkog sustava, a velikim dijelom i gospodarske politike koja je bila usmjerene k razvoju većih administrativnih i privrednih centara.
Takva situacija naročito je pogodila mala povijesna urbana središta, čija je gospodarska moć stoljećima bila vezana s njihovim poljoprivrednim zaleđem. Gubitak osnovnih životnih funkcija i razvojnih mogućnosti bili su glavni uzroci njihovog odumiranja.

Napušten i zapušten građevinski fond povijesnih naselja desetljećima propada, a time se i gospodarski obezvređuje. Degradiraju se neprocjenjive kulturno-povijesne vrijednosti što su stoljećima stvarane i koje unatoč neprimjerenog odnosa nisu izgubile vrijednost i traju do danas.

Rijetki su prostori koji su pošteđeni destruktivnog djelovanja čovjeke. Svaka čovjekova djelatnost mijenja uvjete prirodne sredine te često narušava njen sklad, ubrzava degradaciju ili posve uništava sve kvalitete koje su obilježje djelovanja čovjeka kroz povijest.

[Plazza Adamich] Prema dosadašnjim spoznajama, na području Primorsko-goranske županije postoji oko 220 registriranih spomenika kulture i još oko 820, ako ne i više, evidentiranih, ali nedovoljno istraženih naselja, arheoloških lokaliteta i pojedinačnih objekata sa svojstvima graditeljskog i urbanog nasljeđa.

Brojni pokušaji oživljavanja tih naselja nisu dali zadovoljavajuće rezultate, budući da su se temeljili na manje ili više spontanim programima, a nisu ni bili rezultat odgovarajućih pomno izrađenih opredjeljenja.

Nekontrolirani, prekomjerni razvoj, neodgovarajuće lokacije različitih sadržaja, neadekvatna prometna rješenja, neproporcionalni turistički kapaciteti s obzirom na realne mogućnosti i slični problemi, već sad direktno ugrožavaju neke prostore. Sve te prostorne konfrontacije dovode do neizbježnih konflikata ukoliko se na vrijeme ne uklone.

Zbog toga je cilj Županijskog Zavoda za održivi razvoj i prostorno uređenje da zajednički sa svim relevantnim subjektima u planiranju izradi i ponudi javnosti program revitalizacije kulturno povijesnog nasljeđa na području Primorsko-goranske županije.

KULTURNO POVIJESNO NASLJEĐE - STANJE U PROSTORU
PROGRAM REVITALIZACIJE KULTURNO POVIJESNOG NASLJEĐA

© Ineco, 1995./2003.