ČABARSKI KRAJ

Čabar  izvor Čabranke selo Leske

Panorama Čabra, izvor Čabranke, nacionalni park Risnjak - napušteno selo Leske

Čabarski kraj je krajnji sjeverozapadni dio Gorskog kotara, koji se izdvaja kao posebna prostorna cjelina. Ovaj dio Gorskog kotara bogat je prirodnim ljepotama (Nacionalni park Risnjak, Snježnik, nezagađene rijeke i predivni izvori rijeka Kupe i Čabranke), ima izvanredne klimatske uvjete, a i poznata stara urbana središta s bogatim kulturno-povijesnim nasljeđem. Glavna mjesta smještena su uz dvije najznačajnije prometnice: od Delnica prema Republici Sloveniji (Gerovo, Tršće, Prezid), i uz rijeke Čabranku i Kupu prema Brodu na Kupi (Čabar, Plešće). U svim tim mjestima, selima i zaselcima danas živi oko 5 000 stanovnika. Osnovna privredna djelatnost stanovnika ovog područja je stočarstvo i ratarstvo, a u industriji - prerada drveta. Prirodni i stečeni resursi omogučavaju nesmetan razvoj primjerenih privrednih djelatnosti, naročito turizma: seoskog, lovnog, sportsko-rekreacijskog i zdrastvenog turizma..

 

KULTURNO-POVIJESNO NASLJEĐE

Prve tragove života na ovim prostorima nalazimo iz vremena ilirsko-keltskih plemena Japoda, iz vremena halštatske kulture od IX. do IV. stoljeća prije Krista. Dolazak slavensko-hrvarskih plemena uslijedio je u ove prostore najvjerovatnije u vrijeme njihova prodora u Istru 590. godine. Najznačajnija mjesta su Čabar, Gerovo, Prezid.

Kurija (kaštel) Zrinskih crkva Sv. Ante Padovanskog

Kurija (kaštel) Zrinskih i crkva Sv. Ante Padovanskog - Čabar

Čabar se prvi put spominje 1642. godine u Grobničkom urbaru, gdje stoji: "da su podložnici grobnički dužni goniti tovare robe konjima od Grobnika do Čabra", što znači da je Čabar u to vrijeme bio kmetsko naselje grada Grobnika, gospoštije Vinodol. Utemeljiteljem Čabra smatra se hrvatski ban Petar Zrinski u vrijeme kojeg je 1651. godine otvorena prva ljevonica i kovačnica, čime je u ovim krajevima začeta privredna djelatnost.

Središtem dominira kaštel (kurija) Petra Zrinskog, koji je u nešto promjenjenom obliku, nadograđivanjem tijekom prošlih stoljeća i recentnijom obnovom, sačuvan do danas. Iznad središnjeg trga dominira barokna crkva Sv. Antuna Padovanskog iz XVII. stoljeća s kalvarijom. U njoj dominira oltarna slika poznatog slovenskog slikara iz XVIII. stoljeća Valentina Metzingera. Iza crkve se nalazi aleja i novoobnovljene kapelice križnog puta sa slikama Andrije Zbašnika.

 

crkva Sv. Hermagore

Župna crkva Sv. Hermagore
i Fortunata - Gerovo

  Gerovo se prvi put spominje u XI. stoljeću. Zapis iz 1028. godine kazuje da se “jedan dan hoda od Rijeke” nalazi naseobina Gerona, današnje Gerovo. župa je utemeljena 1504. godine, a u doba Zrinskih Gerovo je jedno vrijeme bilo sjedište Gorskog kotara. Danas je Gerovo najveće industrijsko mjesto s bogatim zaleđem. Iz Gerova putevi vode na Risnjak, Snježnik, izvor Kupe, lovišta. Današnja župna crkva Sv. Hermagore i Fortunata, izgrađena je godine 1842. To je monumentalna građevina s dotjeranim baroknim oblicima, smještena na maloj uzvisini, do koje sa zapadne trane vode stepenice, a na istočnoj strani nadovezuje se groblje.

 

Prezid Prezid crkva Sv. Vida

Prezid - panorama, crkva Sv. Vida

 

Prezid je jedno od prvih goranskih naselja nastalih u doba Frankopana, vezanih uz upravu većih naselja i gradova u Vinodolu. U jednom opisu vinodolske župe iz 1260. godine, kao posjed knezova Krčkih, spominje se i Brezidan kraj Babnog Polja, današnji Prezid. Nastao je, kako mu samo ime govori, "pri zidu", tj. pored starog rimskog zida - limesa, koji je zatvarao granicu Zapadnog rimskog carstva pred prodorom barbarskih naroda.

Prezid je naselje otvorenog tipa, koje je do druge polovine XX stoljeća zadržalo gotovo sve oznake cjelovito oblikovanog prostora u kontinuitetu uvjetno od XV. - XVII. stoljeća, sa seoskim i građanskim zgradama. Usredištu naselja, uz cestu, nalazi se crkva Sv. Vida, iz 1874. godine, izgrađena vjerojatno na mjestu ranije građevine. To je velika građevina.visokog šiljastog krova, baroknih oblika. Ima višestrano svetište i zvonik ispred zapadnog pročelja.

Kuća Vesel Kuća Vesel - vrata

Kuća Vesel i detalj: ulazna vrata - Prezid

U Prezidu su još uvijek sačuvane stare drvene kuće, kao autohtoni primjerci goranske arhitekture. Neke od njih su pod zaštitom kao ruralno graditeljstvo hrvatske baštine: kuća Vesel, kuća Ožbolt, kuća Žagar, kuća Lipovac. Kuće su građene od kamena i drva, četvorokutnog tlocrta, dvostrešnog poluskošenog krovišta, pokrivenog crijepom ili šindrom-dašćicama. Organizacijski su podjeljene u tri nivoa:

  • podrum - kamenih zidova, podijeljen u štalu i ostavu;
  • stambeni dio - kamenih i drvenih zidova;
  • krovište - tavan, drvene konstrukcije, primarno u funkciji sjenika.

 

Kuća Ožbolt Kuća Ožbolt - pokrov

Kuća Ožbolt i detalj: pokrov šindrom - Prezid

Kulturno-povijesne
vrijednosti
  Brodmoravički kraj
    Središnji kraj

© Ineco, 1995./2005.