Plemenitaš - drvena kola, zid štaglja u Kutima
Područje Gorskog kotara je skromnije u ponudi sačuvanog kulturno-povijesnog nasljeđa u odnosu na ostali dio Primorsko-goranske županije, a zbog nedovoljne istraženosti, nepravedno je zapostavljeno. Dok su povijesne urbane cjeline koliko-toliko zaštičene, ruralne cjeline, a posebice etno zone intenzivno gube svoja povijesna obilježja. Procesi preobrazbi nepovratno brišu tadiciju života pojedinog kraja, pa tako i tradiciju graditeljstva, a Gorski kotar je predio najbogatiji upravo tim ruralnim i etnografskim sadržajima.
Karolinska cesta, prva hrvatska značajna prometnica, izgrađena početkom XVIII. stoljeća, ma koliko danas izgledala skromna, bila je bitan poticaj i uzrok mnogih etnografski značajnih promjena i novih sadržaja u Gorskom kotaru. Uz veze i puteve kultura, i uže povijesne te seobene i migracijske okolnosti utjecale su na etnografske sadržaje. Nadalje pored kulturno-povijesnih sadržaja etnografskih sfera i slojeva i zakonitosti razvoja društvenih odnosa, sama priroda je temelj etnografskih odrednica i predstavlja prvi i neposredan uvjet za oblikovanje života i kraja.
Prema podacima Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine, na području Gorskog kotara u Registar nepokretnih spomenika kulture upisano je dvadeset (20) spomenika, ali je evidentirano oko stotinjak potencijalno vrijednih, koji nakon dodatnog stručnog istraživanja mogu dobiti status spomenika kulture.
REGISTRIRANI SPOMENICI KULTURE
Seoske cjeline:
Arheološke zone:
Etno zone:
Etno spomenici:
Pojedinačni objekti:
Memorijalne građevine:
Brod Moravice, Plešce, Mrkopalj
Razmatrajući tipološki gorskokotarska seoska naselja danas imamo nekoliko tipova:
1. hrptna naselja - danas najbrojniji tip gorskokotarskih sela
To su zaseoci i sela s tri do desat obiteljskih potkućnica nazvanih često prema prirodnim ili etnografskim obilježjima kraja ili prema lokalitetu. U tu skupinu spadaju Delači kraj Moravičkih sela i Colnari u Završju. Neka su se od njih, zbog povoljnijeg prirodnog i privrednog položaja, razvila do jačih trgovinskih ili prometnih središta. U takvim se naseljima, naprimjer u Lukovdolu, Brod Moravicama, Lokvama i mnogim drugim, teže primjećuje prvobitna jezgra oko koje se naselje osnovalo, jer su u međuvremenu drugi činioci doprinijeli da se prvobitno hrptno naselje kasnije razvije u nizno ili cestovno.
2. uzdužna ili nizna naselja
Takva su uzdužna ili nizna naselja uz obalu rijeke Kupe na hrvatskoj obali, ili su to naselja prirodno izdužena dužinom polja, ili krške udoline, ili dužinom hrpta brda, npr. Plešce, Tršće, Lič, Mrkopalj, Delnice i druga.
3. zaseoci i sela cestovnog obilježja
Njihov osnutak ili razvoj potaknuti su neposredno izgradnjom jakih cestovnih prometnica, osobito Karoline i Lujzijane u XVIII. i XIX. stoljeću. U tu skupinu spadaju Fužine, a osobito Mrkopalj i Vrbovsko koja su se iz prvobitne jezgre razvila u naselja niznog, pa onda i cestovnog tipa. Sela Sušica i Ravna Gora poprimila su izduženi cestovni izgled nakon izgradnje Karoline.
Uzimajući u obzir zemljopisne osobitosti, a naročito pejsažne, gospodarske, etnografske i funkcionalne značajke, područje Gorskog kotara može se podijeliti na nekoliko karakterističnih prostornih cjelina:
BRODMORAVIČKI KRAJ: Općina Brod Moravice
ČABARSKI KRAJ: Grad Čabar
SREDIŠNJI KRAJ: Grad Delnice, Grad Vrbovsko, Općina Fužine, Općina Lokve, Općina Mrkopalj, Općina Ravna Gora i Općina Skrad
© Ineco, 1995./2005.
