SELA DOBRINJŠTINE

U Dobrinjštini ima danas dvadesetak sela i zaselaka čija imena su ilirskog, praslavenskog, starohrvatskog, vlaškog i drugog porijekla.

Sv. Vid Dobrinjski

U okolici Dobrinja nalaze se mnoge crkve koje su neprocjenjive vrijednosti za kulturni identitet dobrinjskog kraja: romanička crkva Sv. Jurja nad Krasom, crkva Sv. Ivan u Sužnu s ostacima romaničkih fresaka, crkva Sv. Marko na moru, crkva Sv. Filip i Jakov (XIII. st.) u Solinama, gdje su knezovi Frankopani imali solane, te crkva Sv. Petar u Rudinama s ostacima pletera iz IX. - X. st. U selu Sv. Vid Dobrinjski, koji spada među najstarija dobrinjska naselja, nalazi se romanička crkva Sv. Vida sa zvonikom na pročelju, zadužbina "slavnog Dragoslava" iz 1100 god. Među starija sela dobrinjštine spada i Kras koje se spominje 1230. godine u staroj glagoljskoj listini kojom Juraj Pariježić dariva crkvu Sv. Jurja na Vrhu. U istoj ispravi spominju se i Soline. U Solinama su vjerovatno postojale solane još u rimsko doba. Proizvodilo se mnogo soli ne samo za potrebe otoka Krka nego i za izvoz u Hrvatsku. I selo Rasopasno spada u starija dobrinjska naselja. Spominje se već 1471. godine u glagoljskoj ispravi kojom knez Ivan Frankopan dariva zemlju u okolici Sužna.

Soline - pristup crkvi
Sv. Filipa i Jakova
Sv. Filip i Jakov
Glavni oltar
Sv. Filip i Jakov

Čižići, Dolova, Kras, Gostinjac su sela koja pripadaju kulturno-povijesnom krugu Dobrinjštine i tipični su primjeri tradicionalnog pučkog graditeljstva, načina življenja i rada. To je područje najstarijih slavenskih seoba na otok Krk, a karakterizira ga jaka stočarsko-poljoprivredna tradicija, s kontinuitetom kulture iz vremena grčko-rimskih kulturno povijesnih slojeva i utjecaja (kultura maslinarstva).

Naselja su otvorenog tipa s karakterističnom organizacijom gospodarsko-stambenih prostora, koji su izgrađeni na obradivom zemljištu i u blizini pašnjaka.

Arhitektonski oblici naselja su: jedno ili višeprostorna kamena kuća prizemnica ili katnica, s dvostrešnim krovom pokrivena kanalicom i kamenim stubištem na svod.

Organizacija prostora provedena je prema zasadama predaje: okućnice i putovi ograđeni suhozidom, koncentracija tzv. mošuna - za sitnu stoku, guvna - za vršenje žita, toš - mlin za masline prezentira poljoprivredno-stočarsku kulturu ovog kraja i kao etnografska zona ima spomenički značaj.

Put ograđen suhozidom
Guvno za vršenje žita
Suhozidom ograđen prostor za stoku

Gabonjin, Klimno, Županja - povijesne seoske cjeline, karakteristične prostorne organizacije otvorenog tipa, s jedinicom prostora - nizom objekata vezane neposredno na poljoprivredne prostore.

Arhitektonske karakteristike naselja su: kameni stambeni objekti, prizemnice ili na kat, s dvostrešnim krovištem, pokriveni kanalicama, s vanjskim stepeništem na svod i terasama, masivnim raznoliko oblikovanim dimnjacima/Gabonjin/; te cisterne s kamenim grlom /Županja/. Uz stambene objekte nalaze se gospodarski kameni objekti građeni pretežno od suhozida s biljnim pokrovom.

Organizacija naselja koja je vezana neposredno uz poljoprivredni prostor predstavlja rijedak primjer nekad rasprostranjene organizacije seoskog prostora na otoku Krku prije 18/19. st.

Općina Dobrinj Sela Dobrinjštine:
  • Čižići
  • Kras
  • Dolova
  • Gostinjac
  • Gabonjin
  • Klimno
  • Županja
  • © Ineco, 1995./2005.