Dolova

U seoskoj jezgri naselja nalazi se sklop prizemnih jedno prostornih kamenih kuća male tlocrtne površine, s vanjskim kamenim stepeništem na svod, s dvostrešnim krovištem pokrivenim kanalicama. Uz jezgru se nalaze masivni kameni objekti istog organizacijskog i arhitektonskog obilježja. Zaselak se nalazi na slobodnom prostoru obradivog zemljišta, te predstavlja onu organizaciju ruralnog prostora koja je vezana uz neposredan poljoprivredni prostor.

Po koncepciji objekata male tlocrtne površine, naselje predstavlja rijedak primjer nekad rasprostranjene organizacije ruralnog prostora na otoku Krku prije XVIII/XIX st. Predaja o naselju iz XV. stoljeća locira istoimeni zaselak na putu između Gradca i Omišlja što odgovara današnjem položaju objekata, te se datiranje ove ruralne cjeline pretpostavlja u XV. st. ili ranije.

Etno zonu Dolova predstavlja organizacija prostora provedena prema zasadama predaje, interpretirana suhozidom, a očituje se pretežno kao poljoprivredno područje, te kao područje komunikacije između kulturno-povijesnog područja Dobrinjštine i Vrbanštine. Sudeći prema oblicima i nazivlju poljoprivrednih parcela, moguće je da zona ima kontinuitet u oblikovanju prostora od XII st. kao i da nastavlja oblikovanje iz vremena prvih hrvatskih doseljenika na otok u V. i VI. st.

Općina Dobrinj Sela Dobrinjštine:
  • Čižići
  • Kras
  • Dolova
  • Gostinjac
  • Gabonjin
  • Klimno
  • Županja
  • © Ineco, 1995./2005.