GRADSKA NASELJA (URBANE CJELINE)

Bakar je smješten amfiteatralno na brežuljku koji dominira završnim dijelom duboko uvučena Bakarskog zaljeva, 15 km jugoistočno od Rijeke. Povijesna jezgra grada registrirana je kao spomenik kulture 1968. godine. U tlocrtu grada jasno se osjećaju dvije aglomeracije od kojih je gornja tzv. “Grad” starija i u kojoj je feudalni Kaštel bio nukleusom ispod kojeg se razvilo naselje opasano i zaštićeno gradskim bedemom, porušenim tijekom XVIII i XIX stoljeća.

Donja jezgra naselja sastoji iz predjela “Zagrad” i “Primorje”, smještena je uz more i mlađa, a po strukturi pučanstva građanska. Njezin je razvitak povezan uz trgovački i pomorski prosperitet mjesta. Karakter jedne i druge aglomeracije odgovara mediteranskom tipu s krivudavim, uskim, strmim i stepeničastim ulicama, slikovitim vizurama, prekinutim perspektivama i privlačnim malim trgovima.

Stare razglednice Bakra (Bakarski zaljev, luka i "Turska kuća")

Zlatno doba razvoja Bakra je feudalno (1225 - 1671). U XIII. st. Bakar je u sklopu Vinodolske župe. Darovnicom Andrije II 1225. god. pripao je Vinodol, a s njim i Bakar krčkim knezovima Frankopanima, te uz kraće izmjene gospodara u XV stoljeć u opet dolazi u posjed Frankopana, a od 1550 - 1670. god. Zrinjskih, tj. do pogibije Petra Zrinjskog i Frana Krste Frankopana. Bakar osim strateške, trgovačke, pomorske i brodograđevne funkcije uz vinogradske i ribarske resurse je središte iz kojeg Vinodolska župa komunicira.

Nakon 1670. godine prelazi Bakar pod državnu upravu i mjestom upravljaju kapetani. Komorsko doba (1670.-1774. god.) iako započinje pljačkom dobara i uništavanje privrede, uskoro vraća značajnosti gradu kapetanijom, nadležnom za cijeli Vinodol, a nadležnost kraljevskog i carskog vikarijata širi se i u dubinu tadašnje Hrvatske sve do Ozlja. Carskim dekretom Marija Terezija 1778. godine proglašava Bakar slobodnim kraljevskim gradom sa slobodnom lukom. To je vrijeme snažnog razvoja pomorskog prometa u Bakru, a s tim u svezi i njegove pojačane izgradnje. U Bakru je 1849. osnovana nautička škola, a 1875. Hrvatsko brodarsko društvo.

Izgradnjom željezničke pruge Karlovac-Rijeka 1883. promet se skreće iz bakarske u riječku luku, te Bakar postepeno gubi značenje.

Dvadeseto stoljeće započinje industrijalizacijom Bakarskog zaljeva i samoga grada, što rezultira devastiranjem prirodnih kvaliteta i mijenjanjem života Bakra.

Grad Bakar Arheološke zone i lokaliteti Seoska naselja - ruralne cjeline Etno zone i etno spomenici Značajne građevine Kaštel Galerija Panorame