SEOSKA NASELJA (RURALNE CJELINE)

Praputnjak

Povijesni izvori ukazuju da je u XVI.. i XVII. stoljeću na obradivom području kraške ponikve, u Dolčini, postojalo više samostalnih zaselaka: Selo, Bujansko i Tadejsko, iz kojih se kasnije razvilo naselje Praputnjak

Krajem XVIII. stoljeća stanovnici Praputnjaka kultivirali su zemljište ponad Bakarskog zaljeva, pretvarajući ga u vinograde. Ekonomski boljitak pridonio je razvoju sela koje je nastajalo uz cestu Karolinu, (građenu od l725. do 1732. godine), pa se oblikovalo naselje uličnog tipa s organiziranim okućnicama. Tako se prvotni skup zaseoka rodoslovnog nazivlja integrirao u jedinstvenu cjelinu zajedničkog imena i oblika. Već krajem XVIII. stoljeća selo je samostalna župa, kada se i otpočelo s gradnjom župne crkve Sv. Josipa na mjestu starije crkvice, posvećene istom svecu. Novu je pregradnju ista crkva doživjela krajem XIX. stoljeća.

Praputnjak u cjelini predstavlja reprezentativan prostor Vinodolske knežije i Bakarske gospoštije kako glede sveukupne organizacije prostora, tako i pojedinih primjera tradicijske arhitekture. I danas gusto naselje, kao živo i vitalno mjesto u neposrednoj blizini Rijeke, Praputnjak doživljava velike preinake manjim dijelom u strukturi naselja, a većim i znatnim dijelom u strukturi okućnice i izgledu stambenih zgrada. U tom procesu se, nažalost, uklanjaju reprezentativni elementi okućnice, poput portuna, grla šterni, itd., što se najčešće ne može opravdati samo težnjom k suvremenijim oblicima stanovanja.

Arheološke zone i lokaliteti Gradska naselja - urbane cjeline Grad Bakar Etno zone i etno spomenici Značajne građevine Kaštel Galerija Panorame

© Ineco, 1995./2006.