ZNAČAJNE GRAĐEVINE BAKRA

Niz značajnih javnih zgrada spomeničkog značaja obilježava prostor grada: hocpicij iz 1526. godine, plovanija (župna kuća) iz 1514.godine, "biskupija" sa starim biskupskim grbom iz 1499. na pročelju, župna crkva Sv. Andrije iz 1830. god. (podignuta na mjestu srednjevjekovne crkve), crkva Sv. Margarete u luci iz 1668. god. koju je dao podići Petar Zrinjski, crkva Sv. Križa u gradu te crkva Sv. Marije iz XVI st. Nadalje, tu su i brojne barokne palaće imućnih patricijskih obitelji ("Rimska kuća" iz XVIII st, palača Pettazi i palača Battagliarini) Arheološki nalazi svjedoče o postojanju naselja na tom prostoru još u prethistorijskom vremenu, te u rimsko doba kad se spominje antička Volcera.

Župna crkva Sv. Andrije apostola

Najveća i najstarija crkva u Bakru. Prvotna crkva, vjerojatno iz XII. stoljeća, bila je znatno manja. Razorni potresi 1323. i 1750. godine crkvu su srušili gotovo do temelja. Na starim temeljima izgrađena je 1850. godine današnja, kasnobarokna crkva, po veličini treća u Hrvatskoj. Ispred crkve, 1710. godine izgrađen je zvonik, kako je uklesano na njemu, koji je odolio potresu i ostao neoštećen sve do danas. Crkva sada ima devet oltara: s lijeve strane – oltar sv. Antuna Pustinjaka, sv. Roka, sv. Trojstva, sv. Vilima; s desne strane – oltar Svih Svetih, sv. Nikole, Majke Božje od Rižarija, sv. Ane. Glavni oltar posvećen je sv. Andriji Apostolu.Na oltaru sv. Trojstva nalazi se slika Girolama da Santa Croce s kraja XV. stoljeća koja potječe iz stare crkve. To je najstarije umjetničko djelo u crkvi. Iz stare crkve su pet ovalnih medaljona od bijelog mramora s reljefima, koji se nalaze na oltaru sv. Roka te na oltaru Svih Svetih, a prikazuju scene iz života i muke Isusove. U riznici se čuvaju romanički križ, relikvijarij sv. Uršule iz XVI. stoljeća, portal iz XVII. stoljeća i barokni kaleži. ispod svetišta je kripta s 85 niša u kojima su sahranjeni bakarski uglednici.

Crkva Sv. Margarete

Sagrađena je pored same luke 1658. godine, za vrijeme bana Petra Zrinskog, gospodara Bakra. Glavni oltar ukrašen je znamenitom slikom slovenskog slikara Valentina Metzingera iz 1757. godine. Slika prikazuje sv. Margaretu sa sv. Barbarom i sv. Katarinom, uokvirena drvenim baroknim okvirom. Pored glavnog oltara, s njegove lijeve i desne strane nalazila su se i dva sporedna oltara, jedan posvećen Majci Božjoj sa slikom „Madone della lettera“ a drugi sv. Antunu Padovanskom. Oltari su u kasnijim vremenima bili uklonjeni i zamijenjeni novim, a ostale su samo slike. Do Prvog svjetskog rata crkva je imala dva zvona, jedno je javljalo građanima o izbijanju požara a drugo je pozivalo na počinak. Godine 1916. skinuta su zvona u ratne svrhe a nakon završetka rata postavljeno je samo jedno zvono. Kip sv. Ivana Nepomuka, koji je do 1804. godine bio u crkvi, iznesen je iz svetišta i postavljen na trg ispred zgrade Magistrata, gdje se i danas nalazi.

Magistrat

Na mjestu nekadašnje Gospodarske kuće, koja je pripadala vlastelinstvu Zrinskih, danas se nalazi zgrada zvana Magistrat, u kojoj je sjedište poglavarstva Grada Bakra te Turistički ured. Jedno vrijeme, po osnutku bakarskog municipija prema povelji kraljice marije Terezije, od 1778. do 1875. godine, bila je tu gradska i kotarska municipalna uprava. Današnji izgled zgrada je dobila obnovom 1875. godine, nakon ukinuća municipija.

Na sjevernom odsječenom uglu kuće stoji natpis:

AEDIF:MDLXIV
RENOV:MDCCLXXV
Znači, stara zgrada podignuta je 1564., a obnovljena 1875. godine.

U toj istoj zgradi je i Josip Broz - Tito proveo sužanjske dane, nakon što kao radnik u brodogradilištu Kraljevica bio uhapšen kao član KPJ i osuđen u poznatom Ogulinskom procesu.

Crkva Majke Božje od Porta

Prvi put se spominje 1445. godine u jednom starom glagoljskom spisu. Crkva je tijekom proteklih godina proširivana i nadograđivana a jedan period je bila i župna crkva kad je crkva sv. Andrije Apostola bila u ruševinama nakon potresa. U vrijeme bakarskih feudalnih gospodara Zrinskih, 1641. godine bila je obnovljena i nanovo posvećena. Iz tog vremena je na glavnom oltaru stari drveni kip Bogorodice s mrtvim Isusom u krilu. Tijekom narednih godina, 1666. crkva je produžena i proširena, a početkom XVIII. stoljeća je uređeno svetište crkve, kada ga je oslikao slikar Valter Meduni iz Udina u tehnici „al fresko“. Neko su vrijeme u njoj pokapane ugledne gradske obitelji i svećenstvo. Pročelje crkve ima polukružni kameni portal iz doba kasne renesanse a nad portalom nalazi sa rozeta. Prostor oko crkve pretvoren je, nakon poništenja starog groblja sv. Nikole, u središnje bakarsko groblje. Kada je groblje postalo pretijesno, oko 1850. godine osnovano je novo.

Biskupija

Sazidana je na gradskom obrambenom zidu. U vrijeme opasnosti od najezde Turaka, od polovine XVII. do polovine XVIII. stoljeća tu su stanovali modruški i senjsko-modruški biskupi, koji su boravili u Senju i Novom nakon što su Turci uništili Modruš 1493. godine. Godine 1849. zgrada je prešla u ruke kaptola, kada je temeljito obnovljena. Nosi grb biskupa Čolića.

Rimska kuća

Nekadašnji samostan koludrica, izgrađen početkom XVIII stoljeća, kasnije u vlasništvu obitelji (Carina) de Agnesi. To je renesansna građevina s ložom s voltama na prvom i drugom katu i grbom na pročelju. Pretpostavlja se da je izvorno izgrađena kao samostan koludrica.

Turska kuća

Kada je i tko je tu neobičnu građevinu izgradio nije poznato. Oblikovno neobična građevina dobro se uklopila u primorski ambijent Gornjeg grada. Nalazi se na istaknutom položaju na trgu Plačica i s okolnim građanskim kućama čini skladnu cjelinu. Donji dio kuće je pravilnog četverokutnog oblika a gornji dio je u obliku nepravilnog peterokuta i podsjeća na turski čardak. Krovna konstrukcija je istog oblika čiji se vrh nalazi u središtu zgrade. Kuća je služila za stanovanje najmanje nekoliko stoljeća. Obnovljena 1965. godine služila je za slikarski atelje. Trenutno je nenaseljena i zapuštena.

Palača grofa Petazzia- Palač

Jednokatna građevina s dva krila i glavnom pročelnom zgradom u sredini izgrađena je početkom XVIII. stoljeća. Tu je bio smješten car Karlo VI za vrijeme svog jednodnevnog posjeta Bakru, 16. rujna 1728. godine. Kasnije je tu bilo sjedište upravitelja gradskog vlastelinstva.

Crkva Sv. Križa

Crkvica sv. Križ, zbijena u gustoj strukturi starih stambenih nizova Gornjeg grada, sačuvala je izvorni srednjovjekovni gabarit i izgled.

Palača Marochini- Battagliarini

Palača Marochini izgrađena je koncem XVII. st. kao slobodnostojeća građevina izvan gradskih zidina. Bogata kamena plastika ovog trokatnog zdanja izrazito je barokne naravi a ističu se reprezentativni lučni portali, jedan s natpisom Studio et labore a drugi s prikazom ljudske glave na zaglavnom kamenu. Na pročelju palače nalazi se grb obitelji Marochini natpisom datiran u 1716. godinu. Nakon drugog svjetskog rata u dijelu je palače uspostavljena muzejska zbirka.

Špital

Sagrađen pod kraj XVIII. stoljeća kao bolnica za zarazne bolesti. Zato je lociran ispod kaštela, izvan gradskih zidina. Kasnije, kad više nije bila potreba za bolnicom, smještena je ubožnica, a od 1847. do 1883. godine bila je u toj zgradi i dvorazredna Nautička škola. Danas su u njoj stanovi, ostalo je samo ime „Špital“.

Pučka škola

Hotel Jadran

Groblje

Arheološke zone i lokaliteti Gradska naselja - urbane cjeline Seoska naselja - ruralne cjeline Etno zone i etno spomenici Grad Bakar Kaštel Galerija Panorame

© Ineco, 1995./2006.