Jezgra grada ima prapovijesnu matricu unutar tragova srednjovjekovnih bedema. Arheološka svjedočanstva ukazuju na postanak naselja krajem kasnog brončanog doba, naselje kontinuira i širi se uz more tijekom antike (arhitektonski tragovi, nekropole na Primorju, Poljani i duž Stare ceste). Bila je to poznata Volcera. S počecima srednjeg vijeka naselje se iznova sažima i izdiže dalje od mora na prapovijesni položaj. Izgrađuju se bedemi, kule i kaštel. Fortifikacija grada završava se u 16. stoljeću, a njegovo oživljavanje i urbanistički procvat započinje početkom 17. stoljeća.
Gradina Hreljin- ruševine crkve sv. Jurja |
Gradina – HreljinIznad Bakarca na brijegu, na visini 321 m nad morem, nalaze se ostaci napuštenog grada Hreljina. Na ruševinama prostranog grada omeđenog ruševnim tragovima bedema, na kulama i bedemima vide se različite pregradnje i pojačanja, iz vremena ratova s Turcima. Gradinom dominiraju ruševine nekadašnje župne crkve Sv.Jurja s visokim zvonikom. Hreljin se prvi put spominje 1288. kao potpisnik Vinodolskog zakona. Tko je sagradio i kada Hreljin o tome ne govori ni jedan spomenik. Od dolaska Frankopana u Vinodol 1225. pa do njihove propasti 1670. godine Hreljinom vladaju Frankopani pa Zrinski. Kad se 1726. godine počela graditi nova Karolinska cesta iz Karlovca za Rijeku, počelo je napuštanje starog grada Hreljina («Gradine») na Piket oko koga se danas raširio Hreljin. Lokalitet „Gradina“ simbol je naše graditeljske baštine iz doba Frankopana. |
 Grad BakarGradska naselja - urbane cjelineSeoska naselja - ruralne cjelineEtno zone i etno spomeniciZnačajne građevineKaštelGalerijaPanorame |
© Ineco, 1995./2006.